Mauriora

Cultural Identity

Ngā Manukura

Leadership

Te Oranga

Participation in Society

“Identity is a massive thing. Embracing your identity is very individual to each person – it can come from who you are, what you believe in, your cultural background and your family upbringing.”

Ezra

Bachelor of Nursing

You can read this page in Tongan and English

 

O le Fonofale o se ālafua faa-Pasifika o le soifua maloloina ma le soifua manuia, e mafai ai ona e silafia le paleni ma le lelei e ala i le sailiili o mea uma o loo aafia ai lou lagona ma le ituaiga o tagata ua e iai.

O le 1984 na fatufatu mai ai e le afioga ia Fuimaono Karl Pulotu-Endemann le Fonofale, o se ālafua faa-Samoa e tāaofa’i uma ai ma feulua’i ai agatausili ma talitonuga mai le Atu Kuki, Toga, Fiti, Niue ma Toelau.

Ua mamanuina le Fonofale ina ia foliga mai o se fale (house). Pe afai e te mafaufau lelei i lenei ālafua pe tou te talatalanoa ai foi ma isi, e mafai ona faaata i lou mafaufau se fale o loo tu mausalī ma tu malosi – ae e moomia ona tausi lelei ma e moomia ona faaauau le tausiga, e pei lava o lo tatou soifua manuia.

llustrated diagram of the Fonofale model, depicting a traditional Samoan fale labelled with the elements of the model: foundation, roof, the posts (spirutal, physical, mental and other) surrounded by a cocoon made up of the environment, time and context.

“Fonofale is where leaders go.”

Pacific learner at Te Pūkenga

Taga’i i le ālafua ma e mafaufau pe faapefea ona fesootai mai vaega taitasi ia te oe, lou soifua, lou aiga ma i latou e pele ia te oe. O ā vaega o lou fale o loo malolosi? O ā ni suiga e te manao e fai? O fea vaega e te ono moomia ai se lagolagosua? E tofu uma i tatou ma ni aega e tatou te malolosi atu ai nai lo isi – o le sailia o ni auala, pe laiti ae tele se aogā, ina ia faamalosi ai lou fale, e mafai ona telē le aafiaga i le auala e te a’oa’oina ai mea ma ou faalogona i lou soifua i aso taitasi.

Fa’avae – Foundation

O le faavae o le fale, o le aiga.

E manatu nisi tagata, e faasino tonu lava le faavae i o latou lava aiga totino ma o latou aiga potopoto. Peitai e manatu le toatele, e lautele atu isi mea e faalagolago iai le faavae o lo latou soifua manuia nai lo na o latou aiga, ma faasolo atu i isi sootaga – o uo, tuaoi, tagata o latou aulotu, o ē pele o loo aumau i atunuu mamao, uo faigaluega ma isi tagata aooga. E soo se tasi lava e mafana i ai ou faalogona, poo ai lava e te faatāuaina ma amanaia. E mafai foi ona faasino atu lou faavae i lou talaaga, lau gagana, ou augātamā ma lou atunuu moni.

O le ā le uiga o le ‘aiga’ ia te oe? O le ā le aafiaga o au faiā i lou soifua manuia ma lou tomai e te suesueina ai a a’oa’oina mea fou? O le uunaia o faiā mausalī o se auala sili ona lelei lea e uuna’ia atili ai lou soifua manuia ma mafai ai ona e maua se faavae maua’a ina ia e tuputupu a’e o se tagata e a’oa’oina mea.

Headshot of Matt looking into the distance, sitting inside a marae with soft green lights behind him.

“My journey to dig into my culture has helped me to connect to traditional values around family, togetherness and community. It helps me feel I belong to something. It’s so deep and so rich.”

Matt

Bachelor of Landscape Architecture

Falealuga – Roof

O le falealuga o le fale e faamalumalu ai lou soifua manuia ma fai ma sui o lau aganuu, agatausili ma talitonuga mo lou soifuaga atoa.

O le ā le uiga o lenei foliga mo oe? Pe e te faaaogāina ou talitonuga ma agatausili faaleaganuu i lou soifua i aso taitasi, o agatausili mai isi aganuu, pe e te tuufaatasia nei mea uma? E faapefea ona e faaaofia lau aganuu, o agatausili ma ou talitonuga i lou olaga o se tagata a’oga? O le faamalosia ma le sailiilia o ou sootaga i lau aganuu, agatausili ma talitonuga, e fesoasoani lea ina ia e malamalama poo ai oe, ma e atili malosi ai foi lou lagona o loo amanaia oe, ma e tāua tele lena mo le maloloina o lou mafaufau ma lou soifua manuia. O ai e mafai ona e fesootai atu i ai ina ia faatalanoa ai lenei manatu?

Joe stands in a fale on campus, smiling.

“Spirituality for me is how I see the bigger picture, it’s what wakes me up in the morning, what makes me grateful, it’s what makes me happy. It’s how I can give happiness to other people.”

Joe

Bachelor of Performing and Screen Arts

Pou – Posts

E fesootai atu le tasi pou i le isi pou e faapena foi i le falealuga ma faavae o le fale.

  • fa’aleagaga (spiritual): e faapefea ona lagolagosua ou talitonuga i lou soifua manuia? E mafai ona tauala atu i se tapuaiga ua faatulaga lelei, se tapuaiga e fua lava i lagona ma manatu faaalia, poo se lagona e fesootai atu i le natura o mea, le lalolagi o loo siomia ai oe, ma lau gagana, lou talaaga ma lau aganuu. Pe o aafia le auala e te faamasani ai i mea poo le auala e te a’oa’oina ai mea, ona o mea o loo iai ou talitonuga?

  • fa’aletino (physical): o faalogona o lou tino e iai le aafiaga i le atoaga atoa o lou soifua manuia. Pe ua e matauina se sootaga i le auala o loo iai ou faalogona faaletino ma le tulaga lelei o loo mafai ona faaauau ai au galuega mo au suesuega i lau a’oga?
  • mafaufau (mental): e iai aafiaga o le soifua maloloina o lou mafaufau i le atoaga atoa o lou soifua manuia. O faape’ī mai ou lagona i lou mafaufau? O faape’ī i ou lagona poo lou soifua maloloina faalemafaufau ona iai se aafiaga i ou tomai e a’oa’oina ma suesueina ai mea?

  • isi mea (other): e mafai ona faasino atu i soo se mea, e aafia tuusa’o pe lē tuusa’o foi i le auala e agai ai ou lagona ma le auala e te soifua ai i lenei lalolagi. E ono aofia ai le matua o lou soifua, lou itupa, lou tulaga tau tupe, soo se mea o loo avea ma vaega o oe. E faapefea i nei mea ona aafia ai lou a’oa’oina o mea?

On campus, Ezra stands in front of a window with a patterned-screen covering it, smiling warmly.

“Connecting with nature is waking up in the morning, opening my windows and letting that fresh air come in. It’s a reminder that it’s a new day where I can just be myself or even try to help someone and make a difference.”

Ezra

Bachelor of Nursing

Cocoon

Ua siosiomia le fale i se cocoon ua faia i le siosiomaga, le taimi ma le aotelega o siomia ai. O nei mea uma e fetuuna’i ma aafia ai lou tagata, ma ou faalogona, ma e feulua’i aafiaga o nei mea taitasi.

  • Siosiomaga: e faasino atu i lou sootaga i lou siosiomaga faaletino, o fea o loo e nofo ai, o fea o loo e faigaluega ai, o fea o loo e a’oga ai. O lē fea vaega e sili ona mafana lau sootaga atu iai? O le ā se mea e fesoasoani ina ia mafana atu ou faalogona ma e fiafia e auai i lou siosiomaga? E mafai faapefea i le suia poo le faamalosia o lenei sootaga ona fesoasoania i lou soifua manuia ma lagolagosua ia te oe ina ia mafai ona e gafatia ma onosaia taimi faigata?
  • Taimi: e faasino atu i le taimi lea ua tatou iai tonu nei i le talafaasolopito. O ā mea o loo tutupu mo oe i le taimi lenei, o ā mea o loo tutupu i le lalolagi, ma ua faapefea ona afaina ai lou soifua manuia?
  • Aotelega: e faasino atu i le aotelega o vaega eseese o loo siomia ai mea uma o loo e soifua ane ai. Atonu e faigata pe a mafaufau iai, ae lē moomia ona iai i se tulaga faapea. O fea le atunuu lena e te nofo ai? Pe ese le atunuu lena mai le atunuu sa e fanau ma ola ane ai? E faapefea i na mea ona aafia ai le ituaiga o tagata o iai oe? O le ā se aafiaga o polokiki ia te oe?